LJEKOVITO BILJE: Divlji mak,Bulka (Papaver rhoeas)

BULKA ,divlji mak, turčinak
Papaver rhoeas

Divlji mak ili bulka je jednogodišnja, rijeđe dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice makova (fam. Papaveraceae).
Stabljike su uspravne, jednostavne ili slabo razgranate i pokrivene dlakama, a listovi jajasti, sivozeleni i pokriveni stršećim, oštrim dlakama. Cvjetovi su krupni (prečnika do 10 cm), upadljivi na dugačkim drškama na dole nagnuti, tamnocrvene, svijetlocrvene ili rijeđe bjele boje. Kruničnih listića ima četiri i vrlo su nježni, tanki često pri dnu tamniji. Plod je čahura loptastog oblika ispunjena mnogobrojnim, sitnim, plavosivim, bubrežastim sjemenima.


U svježem stanju ova biljka je otrovna, ali zato suhi cvjetovi i zrela sjemena kada se konzumiraju u normalnim količinama, ne mogu biti štetne. Sadrži bezopasne alkaloide za razliku od svog srodnika, maka (Papaver somniferum), koji je bogat morfinom i drugim opijumskim alkaloidima. Pored alkaloida sadrži još i crvenu boju, organske kiseline, gorke supstance, tanine, skrob, a najljekovitija materija u Bulki je sluz i nalazi se u cvjetovima.

Pri sušenju kruničnih listića (samo se taj dio cvijeta koristi) ne treba ih previše dodirivati jer tada gube ljekovita svojstva i mjenjaju boju, odnosno poplave. Od njih se spravljaju sirupi i čajevi, a koriste se i za bojenje vina, rakije i drugih napitaka. Sjemena se, osim za liječenje, koriste i kao začin za posipanje peciva i kolača kojima daju prijatan miris i ukus. Sjemenke se beru tek kada su čahure potpuno zrele.

Bulka se koristi uglavnom u narodnoj medicini za liječenje oboljenja i smetnji disajnih organa, želuca i duševnih bolesti. Čajevi i sirupi na bazi ove biljke smiruju kašalj, pomažu iskašljavanje, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika i pluća, hroničnog bronhitisa i astme. Krunični listići poboljšavaju varenje, smiruju grčeve i bolove u želucu, a zajedno sa sjemenkama djeluju smirujuće pa pomažu kod depresija, neuroze i nesanice.